Knjiga o dijakronijskoj semantici

Ida Rafaelli: Značenje kroz vrijeme. Poglavlja iz dijakronijske semantike, Zagreb: Naklada Disput, 2008

Jezik kao stvar društva, a ne stvar pojedinca

Mate Kapović: Čiji je jezik, Zagreb: Algoritam, 2011

Knjiga o dijakronijskoj semantici

Ida Rafaelli: Značenje kroz vrijeme. Poglavlja iz dijakronijske semantike, Zagreb: Naklada Disput, 2008

Jezik kao stvar društva, a ne stvar pojedinca

Mate Kapović: Čiji je jezik, Zagreb: Algoritam, 2011

The juice made of apple or apples --- Croatian substance genitive of fruit and vegetable nouns denoting a substance

Kada neka imenica znači materiju, ona je nebrojiva pa se gradivni genitiv koristi u jednini. Ako se pak koristi u množini, mijenja se i značenje imenice te imenica postaje brojiva i znači više vrsta istoga. To je jasno razjašnjeno u gramatičkim priručnicima. Ipak, kada je riječ o voću i povrću kao materiji, pojavljuju se i jedninski i množinski oblici u gradivnome genitivu, a množinski oblik u ovome slučaju obično ne znači više vrsta istoga. Ova problematika nije razmatrana u jezičnoj literaturi pa je, za potrebe ovoga rada, proveden upitnik na 44 izvorna govornika i 46 neizvornih govornika koji je težio otkriti zašto i kada se rabe jedninski ili množinski oblici. Na temelju upitnika provedenoga na izvornim govornicima potvrđuje se da je uporaba jedninskoga ili množinskoga oblika uvjetovana semantički, odnosno semantikom imenice koja znači kakav proizvod od voća ili povrća te semantikom glagola koji izražava stanovit odnos prema dotičnome proizvodu. Uz glagole tipa naručiti, voljeti, piti ili jesti češće se koristi jedninski oblik (npr. voljeti sladoled od banane), a uz glagole poput pripremati, kuhati i praviti češće se koristi množinski oblik (npr. praviti pitu od jabuka). Uz imenice sok, sladoled i juha češće se koristi jedninski oblik (npr. juha od mrkve, sok od višnje), a uz imenice kolač, pita i marmelada češće se koristi množinski oblik (npr. marmelada od bresaka). Također je uočeno da su imenice jači determinator nego glagoli. To se vidi na primjerima iz upitnika: kuhati juhu od brokule i pripremati sladoled od jagode. Usprkos glagolima kuhati i pripremati koji su češći s množinskim oblikom, ispitanici su se odlučili za jedninski oblik pod utjecajem imenica juha i sladoled koje su pak češće s jedninskim oblikom. Dakle, može se zaključiti da imenice koje znače prehrambeni proizvod jače uvjetuju gramatičku kategoriju broja gradivnoga genitiva nego glagoli koji znače odnos prema imenici. Upitnik proveden na neizvornim govornicima pokazao je da neizvorni govornici češće koriste jedninske oblike gotovo bez obzira na semantičku uvjetovanost imenicom ili glagolom.Croatian grammars state that substance genitive is used in singular as a noun that denotes a substance is uncountable. If such a noun is used in plural, its meaning changes --- the noun becomes countable and denotes several different sorts of one thing. However, neither Croatian grammars nor other literature speak about sentence structures when fruits and vegetables are a substance, as both singular and plural forms are appearing in substance genitive, and in this case the plural form doesn\u27t denote different sorts of one thing. It is hypotesized that native speakers confirm use of singular or plural form is semantically determinated, mostly by the noun that means fruit or vegetable product, or by the verb which means relation to a certain product. For the purposes of this paper questionnaire has been conducted among 44 Croatian native speakers and 46 Croatian non-native speakers. The results among native speakers show that with verbs like naručiti to order, voljeti to like, jesti to eat, piti to drink the singular form is used more often (eg. to like ice-cream made out of banana), while with the verbs like pripremiti or pripremati to preapare, kuhati to cook and praviti to make, the plural form is used more often (eg. to make pie out of apples). With the nouns sladoled ice-cream, sok juice and juha soup singular form is used more often (soup made out of carrot, juice made out of cherry), while with the nouns kolač cake, pita pie and marmelada marmalade the plural form is used more often (marmalade out of peaches). The nouns seem to be stronger determinator than the verbs, as could be seen in examples kuhati juhu od brokolija to cook a soup out of brocolli and praviti sladoled od banana to preapare an ice-cream out of banana. Although verbs praviti to prepare and kuhati to cook usually determine plural forms, subjects use singular form more often because nouns juha the soup and sladoled the ice-cream usually determine singular. It seems that for native speakers the nouns which denote food product are more stronger determinator of the plural or singular form in substance genitive than the verbs which denote relation to a food product. Non-native speakers did not show such big difference in deciding between singular and plural as native speakers, most of them tend to use singular forms regardless of semantic determinators like nouns or verbs

The juice made of apple or apples --- Croatian substance genitive of fruit and vegetable nouns denoting a substance

Kada neka imenica znači materiju, ona je nebrojiva pa se gradivni genitiv koristi u jednini. Ako se pak koristi u množini, mijenja se i značenje imenice te imenica postaje brojiva i znači više vrsta istoga. To je jasno razjašnjeno u gramatičkim priručnicima. Ipak, kada je riječ o voću i povrću kao materiji, pojavljuju se i jedninski i množinski oblici u gradivnome genitivu, a množinski oblik u ovome slučaju obično ne znači više vrsta istoga. Ova problematika nije razmatrana u jezičnoj literaturi pa je, za potrebe ovoga rada, proveden upitnik na 44 izvorna govornika i 46 neizvornih govornika koji je težio otkriti zašto i kada se rabe jedninski ili množinski oblici. Na temelju upitnika provedenoga na izvornim govornicima potvrđuje se da je uporaba jedninskoga ili množinskoga oblika uvjetovana semantički, odnosno semantikom imenice koja znači kakav proizvod od voća ili povrća te semantikom glagola koji izražava stanovit odnos prema dotičnome proizvodu. Uz glagole tipa naručiti, voljeti, piti ili jesti češće se koristi jedninski oblik (npr. voljeti sladoled od banane), a uz glagole poput pripremati, kuhati i praviti češće se koristi množinski oblik (npr. praviti pitu od jabuka). Uz imenice sok, sladoled i juha češće se koristi jedninski oblik (npr. juha od mrkve, sok od višnje), a uz imenice kolač, pita i marmelada češće se koristi množinski oblik (npr. marmelada od bresaka). Također je uočeno da su imenice jači determinator nego glagoli. To se vidi na primjerima iz upitnika: kuhati juhu od brokule i pripremati sladoled od jagode. Usprkos glagolima kuhati i pripremati koji su češći s množinskim oblikom, ispitanici su se odlučili za jedninski oblik pod utjecajem imenica juha i sladoled koje su pak češće s jedninskim oblikom. Dakle, može se zaključiti da imenice koje znače prehrambeni proizvod jače uvjetuju gramatičku kategoriju broja gradivnoga genitiva nego glagoli koji znače odnos prema imenici. Upitnik proveden na neizvornim govornicima pokazao je da neizvorni govornici češće koriste jedninske oblike gotovo bez obzira na semantičku uvjetovanost imenicom ili glagolom.Croatian grammars state that substance genitive is used in singular as a noun that denotes a substance is uncountable. If such a noun is used in plural, its meaning changes --- the noun becomes countable and denotes several different sorts of one thing. However, neither Croatian grammars nor other literature speak about sentence structures when fruits and vegetables are a substance, as both singular and plural forms are appearing in substance genitive, and in this case the plural form doesn\u27t denote different sorts of one thing. It is hypotesized that native speakers confirm use of singular or plural form is semantically determinated, mostly by the noun that means fruit or vegetable product, or by the verb which means relation to a certain product. For the purposes of this paper questionnaire has been conducted among 44 Croatian native speakers and 46 Croatian non-native speakers. The results among native speakers show that with verbs like naručiti to order, voljeti to like, jesti to eat, piti to drink the singular form is used more often (eg. to like ice-cream made out of banana), while with the verbs like pripremiti or pripremati to preapare, kuhati to cook and praviti to make, the plural form is used more often (eg. to make pie out of apples). With the nouns sladoled ice-cream, sok juice and juha soup singular form is used more often (soup made out of carrot, juice made out of cherry), while with the nouns kolač cake, pita pie and marmelada marmalade the plural form is used more often (marmalade out of peaches). The nouns seem to be stronger determinator than the verbs, as could be seen in examples kuhati juhu od brokolija to cook a soup out of brocolli and praviti sladoled od banana to preapare an ice-cream out of banana. Although verbs praviti to prepare and kuhati to cook usually determine plural forms, subjects use singular form more often because nouns juha the soup and sladoled the ice-cream usually determine singular. It seems that for native speakers the nouns which denote food product are more stronger determinator of the plural or singular form in substance genitive than the verbs which denote relation to a food product. Non-native speakers did not show such big difference in deciding between singular and plural as native speakers, most of them tend to use singular forms regardless of semantic determinators like nouns or verbs